Teško breme krivnja i kako se nositi tim bremenom
“Od svih zala najgora je krivnja” kaže Shiller. Stoga, za svakog onog tko je iskusio taj neugodan osjećaj, sigurno bi se složio sa Shillerom.
Što je krivnja?
Krivnja je pogrešan izbor protivan našoj savjesti, protivan našem sustavu vrijednosti. Javlja se kad osoba procjeni da je nekim svojim postupkom nekome prouzročila štetu i time izazvala neugodne osjećaje. U svakom slučaju ona u osobi izaziva emocionalnu uznemirenost.
Istraživanja su dokazala da ljudi u prosjeku 2 sata na dan osjećaju blagi oblik krivnje, 5 sati na tjedan umjereno snažan osjećaj krivnje te 3,5 sata mjesečno snažan osjećaj krivnje.
Osjećaj krivnje možemo podijeliti na dva dijela:
– ZDRAV OSJEĆAJ KRIVNJE – primarna mu je funkcija da nas upozori da smo učinili ili da se spremamo učiniti nešto što je protivno našem sustavu vrijednosti ili savjesti. Ona nas upravo čini humanim, ljudskim i presudna je za očuvanje naših najdragocjenijih veza. Zaključili bi da kad bismo čovjeku oduzeli krivnju, mi bismo ga osiromašili.
– NEZDRAVI OSJEĆAJ KRIVNJE – manifestira se kroz tri oblika: osjećaj krivnje zbog nečega što nismo učinili (npr. Nekome se nešto dogodi a mi si predbacujemo zašto nismo nekako to spriječili); Krivnja zbog preživljavanja (npr. U prometnoj nesreći poginu članovi obitelji a jedan ostane živ); krivnja zbog odvajanja (npr. Odlazak roditelja u dom za starije i nemoćne). Krivnja je nezdrava kada zamjerate sebi što radite nešto za svoje dobro, kada vas muči što niste učinili nešto drugoj osobi iako vas to nije tražila i realno niste morali, kada se osjećate krivi za drugu osobu, ispričavate se svaki dan ili se stalno osjećate krivim.
Zdrava krivnja čini da analizirate i ispravite pogreške, ona podučava, dok nezdravi osjećaj krivnje donosi samo mentalne muke.
Što može izazvati krivnja?
Potrebno je u što kraćem roku razriješiti snažan osjećaj krivnje, budući da s vremenom ona može prerasti u očaj, grizodušje, sram. Preziremo svoje postupke, sebe same, počinje nam slabiti samopoštovanje te može izazvati i depresiju. Ono što nas je nekad veselilo, u čemu smo uživali, što nas je uzbuđivalo, prestaje biti privlačno jer sebi ne dopuštamo užitak. Ujedno se mogu pojaviti i somatski poremećaji kao što su: bolest srca, visoki krvni tlak, diabetes, probavne poteškoće, nesanica, oslabljenje imunološkog sustava.
Kako se nositi s krivnjom?
Viktor Emile Frankl je rekao: “Čovjekova privilegija je biti kriv – i njegova odgovornost da prevlada svoju krivnju.” Istinsku krivnju treba promatrati kao priliku za žaljenje i promjenu.
S krivnjom ne moramo biti žrtve, već nam je obveza stati iza svojih dijela i preuzeti odgovornost. Upravo mogućnost izbora i postupci koje odabiremo imaju svoju vrijednost i bez prisustva osjećaja krivnje ne bismo mogli biti odgovorni za učinjeno krivo ili ne bismo osjetili ponos kada nešto učinimo ispravno. Zato smo autonomna, slobodna, odgovorna bića. No, pozvani smo na odgovornost, da greške pretvorimo u prednost, da se ispravi pogrešno, da se pobjedi zlo i postanemo alkemičari koji loše pretvaramo u dobro.
Put k izlječenju…
“Krivnja se jedino može prevladati ako se ona prizna i ako krivac preko nje postane drugi čovjek.” Elisabeth Lukas
Krivnju ne treba bagatelizirati i potiskivati, jer ona duboko ukorijeni i polako izjeda ljudsku psihu. Krivnju treba proraditi. Prepoznavanje i priznavanje krivnje je doista prvi i ključan korak. Potom, ukoliko je oštećena strana spremna to prihvatiti, potrebna je iskrena i istinska isprika. Pri tom se NIKAKO ne opravdavati, već osoba mora osjetiti da vam je istinski žao.
U slučaju da netko ne želi prihvatiti ispriku ili te osobe više nema, može se osobi napisati pismo, obaviti zamišljeni dijalog ili na neki način “poravnati dug” iskupiti ne nekim dobrim djelom.
– priznavanje krivnje
– prikladna isprika
– “poravnati dug” – iskupiti se nekim dobrim dijelom,
– napisati pismo
– obaviti zamišljeni dijalog
Uzevši sve navedeno u obzir, krivnja je ta koja nas čini ljudima, koja nas može i oplemeniti. Izuzetno je važno taj neugodni osjećaj proraditi i ne dopustiti mu da nas strovali u provaliju beznađa i mraka. Psihoterapija je opcija koja se preporuča u pronalaženju najsmislenijeg puta izlaska iz te neugodne emocije, stoga ukoliko osjećate da se ne možete uspješno othrvati tom teškom bremenu, svakako potražite stručnu pomoć.
Za krivnju ima lijeka. Obratite se za psihoterapiju s punim povjerenjem na info@signifo-terapija.com